Europski dan jezika 2021: 26. rujna je važna obletnivca- 20 godina obilježavanja i proslave jezične i kulturne raznolikosti. Na inicijativu Vijeća Europe, Europski dan jezika obilježava se 26. rujna, još od 2001. – u suradnji sa Europskom komisijom

Diljem Europe, 800 milijuna Europljana zastupanih u Vijeću Europe s 47 država članica, potiču se na učenje što više jezika, u svakoj životnoj dobi, u školi i izvan nje. Budući da je jezična raznolikost alat za postizanje većeg međukulturnog razumijevanja i ključni čimbenik bogate kulturne baštine našeg kontinenta, Vijeće Europe promiče višejezičnost u cijeloj Europi.

Europski dom Slavonski Brod u suradnji s #Radio92FM povodom 20. obljetnice Europskog dana jezika organizira svakog dana od četvrtka do nedjelje točno u 11:00 sati mini kviz.

Slušateljima će biti postavljena pitanja na temu poznavanja europskih jezika, a najbrže točne odgovore ćemo nagraditi.

Postoji između 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori 7 milijardi ljudi, podijeljenih u 189 samostalnih država. Unesco procjenjuje da je 43% od postoječih jeziak koje se govore u svijetu Ugroženo.

Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi – oko 3% od ukupnog svjetskog broja. Većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi.
Najmanje polovica svjetskog stanovništva je dvojezična ili višejezična, tj. govore dva ili više jezika.U svakodnevnom životu sve više Europljana susreće se sa stranim jezicima. Postoji potreba za stvaranjem većeg interesa za jezicima među europskim građanima.

Mnogi jezici imaju 50.000 riječi ili više njih, ali pojedini govornici obično znaju i koriste samo jedan dio ukupnog vokabulara: u svakodnevnom razgovoru ljudi koriste istih nekoliko stotina riječi.

Jezici su stalno u kontaktu jedni s drugima i utječu jedni na druge na razne načine: engleske posuđenice i izrazi uzeti su iz mnogih drugih jezika u prošlosti, dok europski jezici sada posuđuju mnoge riječi iz engleskog.

Materinji jezik je obično onaj jezik kojega netko najbolje zna i najviše koristi. I on se uči.

Dvojezičnost nosi sa sobom mnoge prednosti: to čini učenje dodatnih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama.

Jezici se odnose jedni prema drugima kao članovima obitelji. Većina europskih jezici pripada velikoj indoeuropskoj porodici.

Većina europskih jezici pripada trima velikim skupinama: germanskoj, romanskoj i slavenskoj.

Većina europskih jezika koristi latinicu. Neki slavenski jezici koriste se ćiriličnim pismom. Grčki, armenski, gruzijski i jidiš imaju svoje pismo.

Većina zemalja u Europi imaju brojne regionalne ili manjinske jezike – neki od njih stekli su i službeni status.

Neeuropski jezici koji se najčešće govore na europskom teritoriju su arapski, kineski i hindu, svaki sa svojim sustavom pisanja.

Rusija (148 milijuna stanovnika) ima daleko najveći broj jezika koji se govore na njezinom teritoriju: od 130 do 200 ovisno o kriteriju.

Zbog priljeva migranata i izbjeglica, Europa je postala uglavnom višejezična. U samom Londonu govori se oko 300 jezika (arapski, turski, kurdski, berber, hindu, pandžapski, itd.).