Mediji, prostor demokratske jednakosti – #percepcija vs #istina, naziv je konferencije koju danas u Slavonskom Brodu organizira Europe Direct Slavonski Brod, a domaćin je Galerija Ružić. Konferenciju je otvorila Božica Sedlić, predsjednica EDSB-a, a Darko Junačko je moderirao konferenciju.

Gosti panela su hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak, zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović-Vidović i Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije (VEM).

Razgovor i konstruktivna rasprava s gostima konferencije je o načelima demokracije koja se odnose na slobodu medija, jednakost u smislu da svi imaju jednaku šansu doći do određenih informacija te različitost u smislu postojanja raznih kanala i raznolikost informacija koje prenose mediji. Novinarstvo se danas suočava sa sve više izazova, budući da se ono, a posebice novi digitalni kanali, iskorištava za širenje dezinformacija u sve više podijeljenom svijetu.

Premda je Europa i dalje kontinent sa slobodnim i raznolikim medijima, kretanja unutar EU-a zabrinjavajuća su. Neke od država članica EU-a se neovisne medije stavljaju pod političku kontrolu i raznolikost medija aktivno se ograničava I to postaje općim trendom. Sve bi države članice hitno trebale poduzeti korake za očuvanje medijske slobode I pluralizma.

Sloboda medija ugrožava se I tako što Vlasnici i dalje izravno interveniraju u uređivačku politiku novinara. Politički pritisci na medije nisu prestali ni u javnim, ni u lokalnim niti u privatnim medijima. Oglašivači očekuju da za plaćeni prostor budu pomilovani, tako da mediji ne izvještavaju negativno o njima.

Godišnji indeks, koji ocjenjuje situaciju sa slobodom tiska u 180 zemalja i teritorija, ove godine pokazuje da je novinarstvo “u potpunosti blokirano ili ozbiljno otežano” u 73 zemlje svijeta i da je “ograničeno” u 59 drugih – što zajedno predstavlja 73% ocijenjenih.

Reporteri bez granica katagoriziraju zapis pojedine zemlje o slobodi tiska koristeći shemu boja, u rasponu od dobre (bijele) i prilično dobre (žute) do problematične (narančasta), loše (crvene) i vrlo loše (crne).

Na mapi Svjetske slobode tiska nije bilo tako malo zemalja obojenih u bijelo – što ukazuje na dobru situaciju za novinarstvo . Ove godine utvrđeno je da samo 12, ili 7% od 180 zemalja indeksa nudi povoljno okruženje za novinarstvo. Zemlja kojoj je oduzeta “dobra” klasifikacija je Njemačka, koja je pala za dva mjesta na ljestvici na 13. mjesto. RSF je rekao da je promjena nastala zbog napada na desetke njemačkih novinara od strane ekstremista i vjernika teorije zavjere tijekom prosvjeda protiv ograničenja pandemije.Norveška je petu godinu zaredom na prvom mjestu u indeksu, iako su se njezini mediji žalili na nedosta tak pristupa državnim informacijama o pandemiji. Finske je druga u indeksu, a Bugarska je na 111. mjestu, najgore u EU i zapadnom Balkanu. Nazivaju je “crnom ovcom” EU-a u smislu slobode tiska, jer je nekolicina otvorenih novinara neprestano izložena ne samo blaćenim kampanjama i uznemiravanju države, već i zastrašivanju i nasilju.

Iako je Europa i dalje najsigurniji kontinent za novinare i slobodu medija, u nekim zemljama je bilo napada i zastrašivanja, a ruski rat protiv Ukrajine pogoršao je situaciju. Stoga je Europska komisija objavila u rujnu 2022. g. Europski akt o slobodi medija koji predlaže nova pravila za zaštitu medijskog pluralizma i neovisnosti u Europskoj uniji. Osim toga, sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam sadržani su u Povelji EU-a o temeljnim pravima, kao i u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. No, akt, zakon ili direktiva su jedno, a primjena u praksi je drugo;  ona traži suradnju cijelih zajednica. Gosti konferencije upravo razgovaraju o potrebi daljnjeg iskoraka od strane predstavnika vlasti, interesnih skupina, medijskih kuća, organizacija civilnog društva i škola kako bi svi akteri zajednički obrazovali kvalitetniji medijski krajobraz i kompetentniju medijsku publiku koja će moći dati odgovore na vječni izazov – očuvanje novinarstva. Ono bi trebalo biti čista informacija, objektivna, bez subjektivnih stavova i podložnosti medija i novinara interesnim skupinama i političkom utjecaju te, isto tako, njegovanu medijske etike – novinarove (čitateljeve) slobode da piše i komentira, ali i s njom povezanu odgovornost za objavljenu netočnu ili uvredljivu vijest.

Osim ovih tema, panelistice su diskuturale sa sudionicima konferencije o naporima koje čini EK, EP i nacionalna tijela kako bi zaštitila novinare. Govorilo se o novinarskoj etici, o medijskoj pismenosti, položaju u kojem se nalaze neprofinti mediji te statusu medija na lokalnoj razini.

Svi važniji mediji, vlasnici medija i novinari, predstanici različitih interesnih skupina bili su sudionici konferencije.