Obrazovanje i osposobljavanje: osnovne i digitalne vještine važne za obrazovanje, rad i život

Europska komisija danas je objavila svoj godišnji Pregled obrazovanja i osposobljavanja. U njemu se analizira razvoj obrazovanja i osposobljavanja u EU-u i državama članicama, a ove je godine posebno usmjeren na poučavanje i učenje u digitalnom dobu. Tijekom krize koju je uzrokovao koronavirus postalo je očito da su digitalna rješenja vrlo važna za poučavanje i učenje i da u tom području ima nedostataka. Izvješće će biti predstavljeno danas na digitalnom obrazovnom hakatonu.

Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel izjavila je: Drago mi je da je digitalno obrazovanje glavna tema ovogodišnjeg Pregleda obrazovanja i osposobljavanja, glavnog Komisijinog izvješća o obrazovanju u Europi. Vjerujemo da je potrebno uvesti temeljite promjene u digitalno obrazovanje i zalažemo se za povećanje digitalne pismenosti u Europi. Komisija je nedavno predložila paket inicijativa, uključujući novi Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027., koji će povećati doprinos obrazovanja i osposobljavanja oporavku EU-a od krize uzrokovane koronavirusom i pomoći u izgradnji zelene i digitalne Europe.

Unatoč tome što države članice posljednjih godina ulažu u digitalnu infrastrukturu za obrazovanje i osposobljavanje, postoje velike razlike i među zemljama i unutar njih. Iako se često može čuti da je ova generacija mladih „digitalna generacija”, rezultati istraživanja pokazuju da mnogi mladi ne steknu dovoljne digitalne vještine. Konkretnije, nedovoljne digitalne vještine ima više od 15 % učenika u svim zemljama obuhvaćenima istraživanjem. Osim toga, podaci OECD-a upućuju na to da se učitelji u višim razredima osnovnih škola u zemljama EU-a rijetko osposobljavaju za upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u poučavanju, a oni općenito izražavaju veliku potrebu za stručnim usavršavanjem u tom području.

U godišnjoj procjeni izazova s kojima se suočavaju obrazovni sustavi u Europskoj uniji Komisija ističe napredak u smanjenju stope ranog napuštanja školovanja i povećanje sudjelovanja u svim obrazovnim sektorima, od predškolskog do tercijarnog obrazovanja. Prenošenje osnovnih vještina svim mladima u Pregledu je navedeno kao trajan izazov. Oko 20 % petnaestogodišnjaka pokazuje nedovoljnu razinu kompetencije u čitanju, matematici i prirodoslovlju. Budući da socioekonomska situacija utječe na uspješnost stjecanja osnovnih i digitalnih vještina, ključno je u obrazovanju i osposobljavanju posvetiti pozornost tim problemima i smanjiti digitalni jaz među učenicima.

Uviđajući da odgovarajuća ulaganja u obrazovanje doprinose gospodarskom rastu i socijalnoj uključenosti, države članice EU-a su prema najnovijim podacima iz Pregleda zadržale javnu potrošnju na obrazovanje na oko 10 % ukupne javne potrošnje.

Kontekst

U Pregledu obrazovanja i osposobljavanja analiziraju se glavni izazovi za europske obrazovne sustave i predstavljaju politike za prilagodbu tih sustava društvenim potrebama i potrebama tržišta rada. Izvješće sadržava usporedbu među zemljama i 27 detaljnih izvješća za svaku zemlju.

Obrazovanje je i dalje među prioritetima političkog programa EU-a. Komisija je 30. rujna donijela dvije inicijative koje se povećati doprinos obrazovanja i osposobljavanja oporavku EU-a od krize uzrokovane koronavirusom. U viziji europskog prostora obrazovanja, koju treba ostvariti do 2025., Komisija je predložila nove inicijative, veća ulaganja i više suradnje država članica kako bi se Europljanima svih dobnih skupina pomoglo da iskoriste bogatu ponudu obrazovanja i osposobljavanja u EU-u. Komisija je donijela i novi Akcijski plan za digitalno obrazovanje, u koji su uključene pouke izvučene iz krize uzrokovane koronavirusom i plan za uspješan ekosustav digitalnog obrazovanja s poboljšanim digitalnim kompetencijama za digitalnu transformaciju. Više informacija ovdje

 

Prethodna objava
Komisija i njemačko predsjedništvo Vijeća EU-a naglašavaju važnost Europskog podatkovnog prostora u zdravstvu
Sljedeća objava
Komisija odobrila 88 milijuna kuna za Croatia Airlines za nadoknadu štete uzrokovane pandemijom koronavirusa
Izbornik