- listopada 2022
COP27: zastupnici traže ambicioznije klimatske ciljeve od skupine G20
- EU bi trebao dati primjer povećanjem svojih ciljeva za 2030. godinu
- Ruski napad na Ukrajinu pokazao je da hitno treba transformirati globalni energetski sustav
- Razvijene zemlje trebaju poštovati obvezu da će u borbu protiv klimatskih promjena ulagati 100 milijardi USD godišnje i početi s isplatom ove godine
- U zemljama u razvoju EU najviše doprinosi financiranju borbe protiv klimatskih promjena
Parlament poziva na ambicioznije klimatske ciljeve za 2030. uoči Konferencije COP27 kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje u skladu s Pariškim sporazumom.
Parlament je u četvrtak donio rezoluciju sa zahtjevima koje će iznijeti na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27) u Egiptu od 6. do 18. studenoga. Zastupnici smatraju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti među najvažnijim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava. Zabrinuti su zbog zaključaka izvješća UNEP-a o odstupanju u vrijednostima emisija za 2021., prema kojima je svijet, čak ako se i uvedu ambiciozniji nacionalni klimatski ciljevi za 2030., na putu prema porastu temperature od 2,7°C. To je daleko od ciljeva Pariškog sporazuma kojim je propisano ograničavanje globalnog zagrijavanja na manje od 2°C, odnosno na željenih 1,5°C.
Prema rezoluciji, ruski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice pokazali su da treba hitno preobraziti globalni energetski sustav. Treba hitno djelovati u ovom desetljeću iako su mnoge dugoročne obveze o postizanju nulte neto stope emisija nejasne i nedovoljno transparentne.
Skupina G20 i EU moraju postaviti ambicioznije klimatske ciljeve za 2030.
Zastupnici ističu da će Unija smanjiti emisije stakleničkih plinova za više od 55 % ako prihvati stajališta Parlamenta o paketu „Spremni za 55 %” i planu RePowerEU. Zastupnici pozivaju Uniju i zemlje skupine G20 da budu primjer i obvežu se na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija uoči Konferencije COP27. Uz to, te bi zemlje trebale ažurirati svoje nacionalno utvrđene doprinose.
Financiranje borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju
U rezoluciji se napominje da Europska unija najviše doprinosi financiranju borbe protiv klimatskih promjena, a razvijene zemlje pozvane su da ispune obećanje zemljama u razvoju vrijedno 100 milijardi USD godišnje za suzbijanje klimatskih promjena. U rezoluciji se također traži da se isplata izvrši već ove godine te da se u razdoblju od 2020. do 2025. u prosjeku godišnje uloži oko 100 milijardi USD. Uz to, zastupnici su podsjetili na stajalište Parlamenta o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), kojem Unija treba pružiti financijsku potporu, i to barem jednaku prihodima ostvarenima prodajom “CBAM certifikata”, kako bi se poduprla dekarbonizacija gospodarstava zemalja u razvoju.
Parlament pozdravlja pokretanje dijaloga u Glasgowu o gubicima i šteti, koji bi se trebao usmjeriti na financiranje zemalja u razvoju, dajući prednost bespovratnim sredstvima umjesto zajmova kako bi se spriječili, ublažili i otklonili gubici i šteta nastali zbog negativnih utjecaja klimatskih promjena.
Rezolucija je usvojena podizanjem ruku.
Kontekst
Izaslanstvo Parlamenta sudjelovat će na Konferenciji COP27 od 14. do 18. studenoga.
Parlament je jedan od tvoraca energetskog i klimatskog zakonodavstva EU-a koje uključuje provedbu Pariškog sporazuma. Njegovo je odobrenje potrebno za svako sklapanje međunarodnog sporazuma na razini Unije.
Parlament je zahtijevao ambicioznije zakonodavstvo EU-a o klimi i bioraznolikosti te je 28. studenoga 2019. proglasio klimatsku krizu. U lipnju 2021. donio je europski zakon o klimi, kojim je predanost postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050., u okviru europskog zelenog plana, postao obvezujući i za EU i za države članice. Parlament trenutačno pregovara s državama članicama o paketu „Spremni za 55 %” kako bi osigurao da Europska unija postigne ambicioznije klimatske ciljeve do 2030.