Komisija je danas donijela svoj Program rada za 2021., kojim želi stvoriti zdraviju, pravedniju i prosperitetniju Europu te ubrzati njezinu dugoročnu preobrazbu u zelenije gospodarstvo spremno za digitalno doba. Program sadržava nove zakonodavne inicijative u okviru svih šest glavnih ambicija političkih smjernica predsjednice von der Leyen i slijedi njezin prvi govor o stanju Unije. Paralelno s radom na ostvarivanju prioriteta iz tog programa Komisija će nastaviti svesrdno raditi na upravljanju aktualnom krizom i podizanju otpornosti europskih gospodarstava i društava.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Glavni će nam prioritet i dalje biti spašavanje života i osiguravanje izvora prihoda ugroženih pandemijom koronavirusa. Mnogo smo već postigli. No Europa se još nije izvukla i na žestokom je udaru drugog vala. I dalje moramo biti oprezni, ali i činiti više, svi mi. Europska komisija nastavit će raditi na nabavi budućeg cjepiva za sve Europljane, a našim će gospodarstvima i dalje pomagati da se oporave u okviru zelene i digitalne tranzicije.
Maroš Šefčovič, potpredsjednik za međuinstitucijske odnose i predviđanja, rekao je: Radimo sve da Europa iziđe na kraj s pandemijom i njezinim razornim posljedicama te istodobno nastavljamo izvlačiti pouke iz krize. Stoga prioriteti programa neće pomoći samo oporavku Europe nego i našoj dugoročnoj otpornosti, i to rješenjima koje će odolijevati budućim promjenama u svim područjima politika. U tu ćemo svrhu maksimalno iskoristiti strateška predviđanja i naša načela bolje izrade zakonodavstva – utemeljenost na dokazima, transparentnost, učinkovitost i prilagođenost budućnosti.
Ostvarivanje prioriteta Unije: U Programu rada Komisije za 2021. u svih je šest političkih prioriteta vidljiv pomak od strategije prema provedbi. On je potvrda Komisijine odlučnosti da stane na čelo zelene i digitalne tranzicije, jedinstvene prilike da prevladamo nestabilnost ove krize i Uniji udahnemo novu vitalnost.
- Europski zeleni plan
Kako bi Europa postala klimatski neutralna do 2050., Komisija će predstaviti tzv. paket za cilj od 55 %, odnosno za smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030. Paket će obuhvatiti razna područja: obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, korištenje zemljišta, oporezivanje energije, raspodjelu emisijskog tereta i trgovanje emisijama. Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika pridonijet će smanjenju emisija ugljika i ravnopravnosti uvjeta poslovanja jer će potaknuti partnere EU-a na veće klimatske ambicije. Usto, Komisija će predložiti mjere za provedbu europskog akcijskog plana za kružno gospodarstvo, strategije EU-a za biološku raznolikost i strategije „od polja do stola”.
- Europa spremna za digitalno doba
Za europsko „digitalno desetljeće” Komisija će iznijeti plan s jasno definiranim digitalnim ciljevima do 2030., koji se odnose na povezivost, vještine i digitalne javne usluge. Središnje će mjesto u njemu imati pravo na privatnost i povezivost, sloboda govora, slobodan protok podataka i kibersigurnost. Komisija namjerava donijeti propise u područjima sigurnosti, odgovornosti, temeljnih prava i podatkovnih aspekata umjetne inteligencije. U tom će duhu predložiti i europsku elektroničku identifikaciju. Među inicijativama su i ažuriranje industrijske strategije za Europu, kako bi se u obzir uzele posljedice koronavirusa, te zakonodavni prijedlog za poboljšanje uvjeta platformskog rada.
- Gospodarstvo u interesu građana
Kako se zdravstvena i gospodarska kriza ne bi pretvorila u društvenu krizu, Komisija će predložiti ambiciozan akcijski plan za potpunu provedbu europskog stupa socijalnih prava tako da nitko ne bude zapostavljen u oporavku Europe. Komisija će predložiti i novo europsko jamstvo za djecu, kojim se svoj djeci osigurava zadovoljavanje osnovnih potreba kao što su zdravlje i obrazovanje. Radi potpore našim gospodarstvima i jačanja ekonomske i monetarne unije, preispitat će okvir za postupanje u slučaju propasti banaka u EU-u, poduzeti mjere za povećanje prekograničnih ulaganja u Uniji i snažnije se boriti protiv pranja novca.
- Snažnija Europa u svijetu
Komisija će se pobrinuti da Europa ima ključnu ulogu u današnjem nestabilnom svijetu, među ostalim i predvođenjem globalnih nastojanja da se proizvede sigurno i svima dostupno cjepivo. Predložit će zajedničku komunikaciju o povećanju EU-ova doprinosa multilateralizmu utemeljenom na pravilima, obnovljeno partnerstvo s našim južnim susjedstvom te komunikaciju o politici za Arktik. Predstavit će i nov strateški pristup potpori razoružanju, demobilizaciji i reintegraciji bivših boraca. U komunikaciji o humanitarnoj pomoći EU-a razmotrit će se novi oblici suradnje s našim partnerima i drugim donatorima.
- Promicanje europskog načina života
Zbog krize uslijed bolesti COVID-19 Komisija će predložiti izgradnju snažnije europske zdravstvene unije, ponajprije jačanjem uloge postojećih agencija i osnivanjem nove agencije za napredno biomedicinsko istraživanje i razvoj. Zatim, iznijet će novu strategiju za budućnost Schengena kako bi se očuvalo i poboljšalo njegovo funkcioniranje. Novi pakt o migracijama i azilu donijet će nekoliko prijedloga mjera za zakonitu migraciju, uključujući paket koji se odnosi na talent i vještine. Među ostalim su elementima akcijski plan protiv krijumčarenja migranata te održiva strategija za dobrovoljni povratak i reintegraciju. Komisija će nastaviti jačati sigurnosnu uniju borbom protiv terorizma, organiziranog kriminala i hibridnih prijetnji. Predstavit će i sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv antisemitizma.
- Novi poticaj europskoj demokraciji
U cilju izgradnje Unije u kojoj vlada jednakost, Komisija će predstaviti nove strategije o pravima djeteta i osoba s invaliditetom te prijedlog za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Predložit će i da se među kaznena djela u Uniji svrstaju svi oblici zločina iz mržnje i govora mržnje. Zatim, predložit će jasnija pravila o financiranju europskih političkih stranaka i poduzeti mjere za zaštitu novinara i civilnog društva od zlouporabe sudskih postupaka. U okviru dugoročne vizije za ruralna područja predložit će mjere za iskorištavanje punog potencijala tih krajeva.
S obzirom na to da su planirane inicijative dugoročne i donose velike promjene, iznimno je važno da se donose najdjelotvorniji propisi vodeći računa o budućnosti. To će biti naglašeno i u predstojećoj Komunikaciji o boljoj regulativi, u kojoj će u prvom planu biti pojednostavnjenje i smanjenje opterećenja, ponajprije uvođenjem pristupa „jedan za jedan”. U ostvarenju te ambicije Komisiji će pomoći i platforma „Fit for Future”, osobito u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19. Kako bi rezultati u praksi bili što bolji, Komisija će intenzivirati aktivnosti informiranja, a središnje će mjesto imati konferencija o budućnosti Europe.
Sva 44 nova cilja politike u okviru šest glavnih ambicija navedena su u prvom prilogu Programu rada za 2021. Više informacija nalazi se ovdje
Ø Sankcije i ljudska prava: ključni korak prema europskom okviru za sprječavanje kršenja i provedba ljudskih prava u cijelom svijetu
Kako je predsjednica Ursula von der Leyen najavila u svojem govoru o stanju Unije, Europska komisija i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku danas su predstavili zajednički prijedlog uredbe Vijeća o provedbi mjera ograničavanja (sankcija) zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava u cijelom svijetu.
Zajednički prijedlog uredbe Vijeća jedan je od pravnih akata koji su Vijeću potrebni za uspostavu novog horizontalnog režima sankcija. Njime se dopunjuje odluka Vijeća koju predlaže visoki predstavnik Josep Borrell i kojom će se, nakon što je Vijeće donese, uspostaviti globalni režim sankcija Unije zbog kršenja ljudskih prava.
Kad stupi na snagu, taj će novi režim sankcija Uniji omogućiti veću fleksibilnost u kažnjavanju onih koji su odgovorni za teška kršenja i povrede ljudskih prava u cijelom svijetu, bez obzira tko su i gdje se nalaze. Očekuje se da će se Unijin globalni režim sankcija zbog kršenja ljudskih prava sastojati od mjera kao što su zamrzavanje imovine i zabrana putovanja. Zajedničkim bi se prijedlogom tako prvi put Komisiji omogućio nadzor nad provedbom zabrane putovanja.
Novi režim neće zamijeniti postojeće geografski usmjerene režime sankcija Unije, od kojih se neki odnose na kršenja i povrede ljudskih prava u zemljama kao što su Sirija, Bjelarus i Venezuela.
Prijedlozi snažno odražavaju predanost Unije podupiranju ljudskih prava, demokracije, vladavine prava i načela međunarodnog prava u cijelom svijetu. Nadovezuju se na politički dogovor ministara vanjskih poslova Unije sa sastanka Vijeća za vanjske poslove u prosincu 2019. o uspostavi takvog režima.
Globalni režim sankcija Unije zbog kršenja ljudskih prava također je važan instrument koji su visoki predstavnik/potpredsjednik i Komisija predložili u Akcijskom planu za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. u okviru Zajedničke komunikacije donesene u ožujku 2020. Više informacija nalazi se ovdje