Europska komisija danas je pozdravila dogovor Europskog parlamenta i država članica Unije u Vijeću o sljedećem dugoročnom proračunu i privremenom instrumentu za oporavak NextGenerationEU. Nakon donošenja, paket vrijedan ukupno 1,8 bilijuna eura bit će najveći paket koji je ikad financiran iz proračuna EU-a. Pomoći će nakon pandemije bolesti COVID-19 izgraditi zeleniju, digitalniju i otporniju Europu koja će biti bolje prilagođena trenutačnim i budućim izazovima.

Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: Pozdravljam današnji dogovor o našem planu oporavka i sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. Sada je važno da dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu i instrumentu NextGenerationEU dovršimo do kraja godine. Građanima i poduzećima teško pogođenima krizom uzrokovanom koronavirusom potrebna je pomoć. Naš plan oporavka pomoći će nam da izazov pandemije pretvorimo u priliku za oporavak, pri čemu će nas voditi zelena i digitalna tranzicija.

Povjerenik Johannes Hahn zadužen za proračun, koji je od početka mandata posredovao pri postizanju dogovora, izjavio je: Današnjim dogovorom omogućit će se jačanje posebnih programa u okviru dugoročnog proračuna za razdoblje 2021. – 2027. (uključujući Obzor Europa, Erasmus+, EU4Health). Dugoročni proračun EU-a i instrument NextGenerationEU iznosit će ukupno više od 1,8 bilijuna eura. Proračun će imati ključnu ulogu u podupiranju oporavka te će tradicionalnim korisnicima osigurati dostatna financijska sredstva Unije da i u ovom teškom razdoblju nastave s radom.

Glavni aspekti današnjeg dogovora uključuju:

• Više od 50 % tog iznosa bit će namijenjeno modernizaciji s pomoću politika među kojima su istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor Europa; pravedna klimatska i digitalna tranzicija u okviru Fonda za pravednu tranziciju i programa Digitalna Europa te pripravnost, oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, sustava rescEU i novog zdravstvenog programa EU4Health.
• Tradicionalne politike kao što su kohezija i zajednička poljoprivredna politika i dalje će primati znatnu financijsku potporu koja je iznimno potrebna za stabilnost u kriznim vremenima i njihovu modernizaciju, čime bi se trebalo pridonijeti oporavku te zelenoj i digitalnoj tranziciji.
• U borbu protiv klimatskih promjena uložit će se 30 % Unijinih sredstava, što je dosad najveći udio u inače najvećem proračunu EU-a. U paketu je posebna pozornost posvećena i zaštiti bioraznolikosti i rodnoj ravnopravnosti.
• Proračun će imati pojačane mehanizme fleksibilnosti kako bi imao kapacitet za odgovaranje na nepredviđene potrebe. To znači da je proračun prilagođen ne samo današnjoj stvarnosti, nego i nesigurnoj budućnosti.
• Kako je predloženo u svibnju 2020. i potvrđeno dogovorom Unijinih čelnika 21. srpnja 2020., Unija će oporavak financirati raspodjelom novca koji će na tržištima pozajmljivati po uvjetima povoljnijima od onih koje bi mogle dobiti mnoge države članice.
• Predstavljen je jasan plan za nova vlastita sredstva radi otplate pozajmljivanja. Komisija se obvezala da će do lipnja 2021. iznijeti prijedloge o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika i o digitalnoj pristojbi, s ciljem njihova uvođenja najkasnije do 1. siječnja 2023. Komisija će u proljeće 2021. preispitati i sustav EU-a za trgovanje emisijama, uključujući njegovo moguće proširenje na sektor zrakoplovstva i pomorski sektor. Do lipnja 2021. predložit će vlastita sredstva koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama. Osim toga, Komisija će predložiti dodatna nova vlastita sredstva, koja bi mogla uključivati porez na financijske transakcije i financijski doprinos povezan s korporativnim sektorom ili novu zajedničku osnovicu poreza na dobit. Komisija će raditi na izradi prijedloga do lipnja 2024.
• Kad je riječ o zaštiti proračuna EU-a, Unija će prvi put imati poseban mehanizam za zaštitu proračuna od kršenja vladavine prava kako je dogovoreno 5. studenoga. S druge strane, taj mehanizam neće negativno utjecati na krajnje korisnike Unijinih sredstava u predmetnoj državi članici.
• Saznajte koji su sljedeći koraci ovdje

Ø  Pakt za vještine: mobilizacija svih partnera za ulaganje u vještine

Povjerenici Schmit i Breton službeno su pokrenuli Pakt za vještine, središnji element Programa vještina za Europu. Najavili su i prva europska partnerstva za vještine u ključnim industrijskim ekosustavima – automobilskoj industriji, mikroelektronici, zrakoplovnoj i svemirskoj te obrambenoj industriji. Vještine su vrlo važne za oporavak od pandemije koronavirusa i uspjeh digitalne i zelene tranzicije. Svim poduzećima, neovisno o njihovoj veličini, za napredak su potrebne kvalificirane osobe s inovativnim idejama. Međutim, vještine radne snage sve manje odgovaraju vještinama koje se traže, a velikom broju ljudi prijeti nezaposlenost. Kako bi se zadovoljile potrebe za vještinama u Europi, svi partneri moraju udružiti snage.

Pakt za vještine potiče zajedničko povećanje učinka ulaganja u poboljšanje postojećih vještina (usavršavanje) i osposobljavanje za stjecanje novih vještina (prekvalifikacija). U njemu se industrija, poslodavci, socijalni partneri, trgovačke komore, javna tijela, pružatelji obrazovanja i osposobljavanja te agencije za zapošljavanje pozivaju na suradnju i na preuzimanje obveze ulaganja u osposobljavanje svih radno sposobnih osoba u Europskoj uniji.

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit izjavio je: Većina današnjih poslodavaca zna da ulaganje u vještine mora biti važan dio njihovih strategija. Svjesni su da vlade ne mogu preuzeti svu odgovornost za obrazovanje i osposobljavanje radne snage. Pakt za vještine okupit će i motivirati poduzeća svih veličina, agencije za zapošljavanje, socijalne partnere, pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i druge partnere kako bi sklopili široka industrijska partnerstva. Nemamo vremena za polovična rješenja. Moramo odmah poduzeti potrebne korake. 

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton izjavio je: Europski talenti ključni su za otpornost naših industrija i pokretačka snaga za oporavak od pandemije. Uz napredak usporedne zelene i digitalne tranzicije želimo da svi Europljani steknu odgovarajuće vještine. Danas najavljujemo prva partnerstva za vještine u tri industrijska ekosustava: automobilskoj industriji, mikroelektronici te zrakoplovnoj, svemirskoj i obrambenoj industriji. To je tek početak. Pokretanje Pakta za vještine prvi je korak u sustavnom radu na razvoju vještina u cijeloj Europi.

Poticanje zajedničkog rada za što veći učinak

Uz Pakt za vještine sastavljena je povelja u kojoj je opisana vizija kvalitetnog osposobljavanja koja povezuje industriju, socijalne partnere, pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) te nacionalna, regionalna i lokalna tijela. Kako bi se osiguralo da u Paktu sudjeluju svi relevantni dionici, povjerenici Breton i Schmit već su pokrenuli niz okruglih stolova na visokoj razini s predstavnicima industrijskih ekosustava, regionalnih i nacionalnih tijela, obrazovnih ustanova, socijalnih partnera i pružatelja obrazovanja i osposobljavanja. Sljedećih tjedana održat će se još takvih okruglih stolova.

Na temelju tih konstruktivnih rasprava s odabranim industrijskim sektorima u okviru Pakta se sklapaju velika partnerstva u strateškim industrijskim ekosustavima koje trenutačna kriza teško pogađa, kao i u prioritetnim područjima utvrđenima u europskom zelenom planu. Prva europska partnerstva za vještine sklopljena su u sljedećim ključnim industrijskim ekosustavima:

• automobilska industrija: usavršavanje se namjerava osigurati za 5 % radne snage svake godine, što bi značilo da će se u cijelom tom ekosustavu usavršiti oko 700 000 radnika; za to bi ukupno mogla biti potrebna privatna i javna ulaganja u iznosu od 7 milijardi eura, počevši od regionalnih pilot-projekata
• mikroelektronika: za inicijative u temelju tog partnerstva predviđena su ukupna javna i privatna ulaganja u vrijednosti od 2 milijarde eura namijenjena usavršavanju i prekvalifikaciji više od 250 000 radnika, učenika i studenata (2021. – 2025.) u europskim klasterima u tom području
• zrakoplovna, svemirska i obrambena industrija: cilj je usavršiti oko 6 % radne snage svake godine, što bi u konačnici značilo 200 000 radnika, te prekvalificirati još 300 000 radnika kako bi se uključili u taj ekosustav; za to bi se u sljedećih deset godina osiguralo milijardu eura javnih i privatnih ulaganja.

Pridruživanje Paktu

Pridruživanje Paktu dionicima omogućuje pristup platformama za umrežavanje, znanje i resurse. Osim toga, Komisija će na jednom mjestu staviti na raspolaganje sve informacije i smjernice o financijskim sredstvima i programima EU-a za razvoj vještina. Osim sredstava dostupnih u okviru inicijative REACT-EU, Europskog socijalnog fonda plus i drugih relevantnih programa novog višegodišnjeg financijskog okvira (2021. – 2027.), usavršavanje i prekvalifikacija među prioritetima su Mehanizma za oporavak i otpornost vrijednog 672,5 milijardi eura. Više informacija o Paktu za vještine nalazi se ovdje

 

Ostale vijesti iz Europske komisije možete pratiti na sljedećoj poveznici: Daily News.

 

Rima JOUJOU-DELJKIĆ
Voditeljica odjela za novinstvo i medije

 

Europska komisija
Glavna uprava za komunikacije

Predstavništvo u Hrvatskoj

 

Ulica Augusta Cesarca 4
10 000 Zagreb, Hrvatska

 

Tel: +385 1 4681 300

Mobitel: + 99 2751 788

 

Facebook

@Rimajoujou

 

Europska komisija štiti vaše osobne podatake u skladu s Uredbom (EC)2018/1725.