Komisija ocjenjuje i utvrđuje prioritete reformi za zemlje koje žele pristupiti EU-u

Komisija je danas donijela Komunikaciju o politici proširenja EU-a i Paket o proširenju za 2020.: godišnja izvješća s ocjenama provedbe temeljnih reformi na zapadnom Balkanu i u Turskoj predstavljena su zajedno s jasnim i preciznijim preporukama i smjernicama o sljedećim koracima za te partnere, u skladu s poboljšanom metodologijom proširenja.

Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell izjavio je: Građani zapadnog Balkana dio su Europe i pripadaju u Europsku uniju. U današnjim izvješćima o paketu za proširenje daje se stroga ocjena u kojoj se navode daljnji koraci, s naglaskom na ostvarenim rezultatima i područjima na kojima još treba raditi.

Predstavivši godišnji Paket o proširenju, povjerenik EU-a za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi izjavio je: Od početka mandata ove Komisije moj je cilj bio osigurati da naši partneri na zapadnom Balkanu i države članice ponovno steknu povjerenje u proces pristupanja. Strogim ali pravednim ocjenama koje smo danas iznijeli detaljno je opisano stanje provedbe reformi u tim zemljama, uz jasnije smjernice i preporuke o sljedećim koracima. Njihova dinamična provedba ubrzat će napredak tih zemalja na putu prema EU-u i donijeti dugoročne rezultate. Istodobno smo predstavili gospodarski i investicijski plan kako bismo potaknuli njihov dugoročni oporavak i ubrzali njihovu gospodarsku konvergenciju s EU-om.

Zapadni Balkan

Vjerodostojna politika proširenja geostrateško je ulaganje u mir, sigurnost i gospodarski rast cijele Europe, pogotovo u vrijeme sve većih globalnih izazova i podjela. Stabilna perspektiva za punopravno članstvo zemalja zapadnog Balkana u EU-u utemeljena na onome što je ostvareno u interesu je Unije, i to političkom, sigurnosnom i gospodarskom. U Komunikaciji Komisije „Unapređenje pristupnog procesa – vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan” koju su države članice podržale u ožujku 2020. izneseni su konkretni prijedlozi za jačanje procesa pristupanja tako da ga se učini predvidljivijim, vjerodostojnijim i dinamičnijim te podložnim snažnijem političkom usmjeravanju. Ojačani pristup naglašava važnost procesa pristupanja koji se temelji na ostvarenome, uzajamnom povjerenju i jasnim obvezama Europske unije i zemalja zapadnog Balkana, uz još snažniji naglasak na temeljnim reformama.

Vjerodostojan napredak u području vladavine prava i dalje je velik izazov koji je često povezan s nedostatkom političke volje. U cijeloj regiji zapadnog Balkana pravosuđe je i dalje usporeno s nedovoljnom predanosti načelu neovisnosti pravosuđa. Borba protiv korupcije se usporila, a rezultati u većini zemalja partnera daleko su od toga da ispune uvjete za članstvo, dok je u području slobode izražavanja i medijskog pluralizma prošle godine postignut najslabiji napredak.

Komisija po prvi put ocjenjuje ukupnu ravnotežu u pristupnim pregovorima s Crnom Gorom i Srbijom te predlaže daljnje korake. To bi trebalo omogućiti da međuvladine konferencije koje bi se trebale održati nakon objave Komisijina godišnjeg paketa posluže kao forumi za politički dijalog o reformama, sagledavanje cjelokupnog procesa pristupanja i utvrđivanje plana za sljedeću godinu, uključujući otvaranje i zatvaranje poglavlja te moguće korektivne mjere.

U slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije, Komisija sa zanimanjem iščekuje prve međuvladine konferencije koje će se sazvati što je prije moguće nakon što Vijeće donese pregovaračke okvire. Komisija je potvrdila daljnji napredak u provedbi reformi u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Albanija je već ostvarila konkretan napredak i uskoro će ispuniti uvjete koje je utvrdilo Vijeće s obzirom na prvu međuvladinu konferenciju.

Očekuje se da će Bosna i Hercegovina poduzeti mjere u pogledu 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Komisije o njezinu zahtjevu za članstvo u EU-u. Dosad su poduzeti samo neki koraci. Što se tiče Kosova, ostvaren je ograničen napredak u reformama povezanima s EU-om i važno je da kosovske vlasti udvostruče svoje napore kako bi napredovale na putu prema EU-u, među ostalim provedbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Komisija je danas donijela i sveobuhvatan gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan koji ima za cilj poticanje dugoročnog oporavka regije, zelene i digitalne tranzicije, njegovanje gospodarske regionalne suradnje, jačanje gospodarskog rasta te podupiranje reformi potrebnih za napredak na putu prema EU-u.

Turska

Turska je i dalje ključni partner Europske unije. Međutim zbog ozbiljnog nazadovanja u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te neovisnosti pravosuđa, Turska se nastavlja udaljavati od Europske unije. Kako je Vijeće konstatiralo 2018. i 2019., pregovori o pristupanju Turske zastali su te se ne može razmatrati ni otvaranje ni zatvaranje dodatnih poglavlja. Danas predstavljeno izvješće potvrđuje da su temeljne činjenice koje su dovele do te ocjene i dalje istinite, unatoč opetovanim izjavama turske vlade o njezinoj predanosti pristupanju EU-u. Dijalog i suradnja s Turskom nastavljaju se, posebno u pogledu svladavanja izazova povezanih s migracijama, unatoč zabrinutosti zbog događaja na grčko-turskoj granici u ožujku 2020. U izvješću je navedeno i da je vanjska politika Turske sve više u sukobu s prioritetima EU-a u pogledu zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Sljedeći koraci: Sada je na Vijeću da razmotri preporuke Komisije i odluči o sljedećim koracima. Više informacija ovdje

Prethodna objava
Sastanci Euroskupine i Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) 5. i 6. listopada
Sljedeća objava
ARLAMENT TRAŽI PRAVNO OBVEZUJUĆI MEHANIZAM ZA ZAŠTITU VRIJEDNOSTI UNIJE  
Izbornik