U Galeriji Ružić, Vukovarska 1, Slavonski Brod, održana je konferencija “Mediji, prostor demokratske jednakosti – #percepcija vs #istina” 24. 3. 23.
Na događanju je bilo govora i konstruktivne rasprave s gostima konferencije /hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak, zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović-Vidović te Anita Malenica, Vijeće za elektroničke medije (VEM)/o načelima demokracije koja se odnose na slobodu medija, jednakost u smislu da svi imaju jednaku šansu doći do određenih informacija te različitost u smislu postojanja raznih kanala i raznolikost informacija koje prenose mediji.
Novinarstvo se danas suočava sa sve više izazova, budući da se ono, a posebice novi digitalni kanali, iskorištava za širenje dezinformacija u sve složenijem i podijeljenom svijetu.
Iako je Europa i dalje najsigurniji kontinent za novinare i slobodu medija, u nekim zemljama je bilo napada i zastrašivanja, a ruski rat protiv Ukrajine pogoršao je situaciju.
Stoga je Europska komisija objavila u rujnu 2022. Europski akt o slobodi medija koji predlaže nova pravila za zaštitu medijskog pluralizma i neovisnosti u Europskoj uniji. Osim toga, sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam sadržani su u Povelji EU-a o temeljnim pravima, kao i u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.
No, akt, zakon ili direktiva su jedno, a primjena u praksi je drugo; ona traži suradnju cijelih zajednica. Stoga vas pozivamo da s uvaženim gostima konferencije porazgovaramo o potrebi daljnjeg iskoraka od strane predstavnika vlasti, interesnih skupina, medijskih kuća, organizacija civilnog društva i škola kako bi svi akteri zajednički obrazovali kvalitetniji medijski krajobraz, višu razinu medijske pismenosti i kompetentniju medijsku publiku koja će moći dati odgovore na vječni izazov – očuvanje novinarstva. Ono bi trebalo biti čista informacija, objektivna, bez subjektivnih stavova i podložnosti medija i novinara interesnim skupinama i političkom utjecaju te, isto tako, njegovanu medijske etike – novinarove (čitateljeve) slobode da piše i komentira, ali i s njom povezanu odgovornost za objavljenu netočnu i/ili uvredljivu vijest.
Pitanja koju su postavljali građani su: Sloboda medija pod pritiskom je u EU-u i diljem svijeta. Novinarstvo se suočava sa sve više izazova, budući da se novi digitalni kanali iskorištavaju za širenje dezinformacija u sve podieljenijem svijetu. Iako je Europa i dalje najsigurniji kontinent za novinare i slobodu medija, u nekim zemljama je bilo napada i zastrašivanja, a ruski rat protiv Ukrajine pogoršao je situaciju. Na koji način Europski parlament podržava rad novinara? Koji su najnoviji akti I mjere Europske komisije koji za zalažu za slobodi medija? Što je to Komisija predložila vezano za zaštitu medijskog pluralizma i uredničke neovisnosti u EU-u? Što je na europskom I nacionalnom nivou napravljeno kako bi se suzbile SLLAP-tužbe i tako ojačalo samostalne i neovisne medije? Bez političkog uplitanja i špijunaže, stabilno financiranje – istaknuti su ciljevi u području novinarstva. Što čini EK, EP I Agencija za elektroničke medie da bi se ovi ii ciljevi ostvarili?
Kakva je medijska slika Hrvatske danas?
Koji su to samoregulacijski akti – pravila novinarske struke i etike, statut medija, kao i drugi akti kojima se utvrđuju strukovna i druga pravila ponašanja ili uređuju odnosi u medijskoj djelatnosti, a koje samostalno utvrđuju nakladnici, novinari i njihove udruge I koje bi si koji jesu pir medijima trebali znati I uvažavati?
Komisija predlaže osnivanje novog neovisnog europskog odbora za medijske usluge koji bi se sastojao od nacionalnih medijskih tijela. Je li osnovan Europski odbor za medijske usluge?
Našoj demokraciji potrebni su slobodni mediji. Što se u Hrvatskoj čini da se osnaže medije?
Vijeće za elektroničke medije neovisno je regulatorno tijelo u području elektroničkih medija, a osnovne su mu zadaće. Koje su osnovne njegove zadaće? Koliko bi dobro došlo našim novinarima adekvatno obrazovanje /u samom startu/ i stalno usavršavanje?
Koliko bi dobro došlo našim novinarima adekvatno obrazovanje /u samom startu/ I stalno usavršavanje? U kolikoj kvalitetna hrvatska medijska politika može ujecati na buduća kvalitetu hrvatske demokracije i posebice lokalnih medija?
Ne bi li trebalo medijski opismenjavati mlade još od najranije dobi? Za sada se medijska kultura predstavlja u okviru nastave Hrvatskog jezika? Je li to dovoljno? osvješćivanje javnosti o važnosti medijske pismenosti te osnaživanje građana (posebice djece i mladih) u vještinama medijske pismenosti, stvaranje platforme za suradnju brojnih društvenih dionika i razvoj održivih projekata medijske pismenosti te podrška odgojiteljima i nastavnicima razvojem edukacijskih materijala za medijsko obrazovanje. Postoje li posebni priručnici, vidolekcije, nastavni kurikulumi koji bi mogli dostupniji na svim odgojnoobrazvnim razinima?
Novinarska etika I novinarski standardi. Tko bi htio nešto reći o tome? Kako osigurati ostvarivanje javnog interesa – objektivnog informiranja, koji je došao u pitanje nakon gotovo dva desetljeća „vladavine“ tržišta, koje uvijek zanima samo privatan interes I ovisnosti vladajućoj političkoj strukturi?
Pitanje je mogu li oni zbog toga ispunjavati svoju funkciju nadzora političkih i društvenih zbivanja, postavljanja okvira za preispitivanje dužnosnika i njihovog obnašanja vlasti te stavljanja na dnevni red relevantnih tema, problema i pitanja jer građani ne vjeruju da je izvještavanje lokalnih medijima objektivno, relevantno i sveobuhvatno, nego drže da je „prilagođeno“ onome što žele čuti lokalne političke elite.
