Konferencija o mentalnom zdravlju – stanju, potrebama i rješenjima održana je 16.svibnja u Gradskoj knjižnici u organizaciji Europe Directa Slaovnski Brod, sa svrhom poticanja na proaktivnu skrb o mentalnom zdravlju svih dionika.
Moderator, Darko Junačko, novinar Radio Slavonije, Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu; Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade; Andreja Bogdan, klinička psihologinja, Županijska bolnica Čakovec, donedavna predsjednica Hrvatske psihološka komore i organizatorica Psihošpancira; Dubravka Ergović, dr. med., specijalist psihijatar, „Dr. J. Benčević” u Slavonskom Brodu, i voditeljica Udruge za unapređenje mentalnog zdravlja “Vrapčići”,” Mateja Lisak, predsjednica udruge Socijalna Inovacija Hrvatska.
Teme rasprave:
1. Mentalni poremećaji – jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih izazova:
a. Stanje u EU, Hrvatska, lokalna razina
b. Uzroci visokog porasta mentalnih bolesti
c. Potrebe, prepreke/potpore
d. Rješenja, primjeri dobrih praksi u zaštiti mentalnog zdravlja
2. Globalno mentalno zdravlje i raskorak u liječenju
3. Mentalnozdravstvena pismenost na svaki kućni prag
4. Prevencija, zaštita, očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja osoba svih dobnih uzrasta
Cilj konferencije je bio potaknuti javnost na prepoznavanje važnosti proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju. Svi, a posebno djeca i mladi te osobe starije životne dobi, zaslužuju posebnu pažnju kada govorimo o zdravlju, između ostalog i zbog povezanosti resursa djetinjstva i mladenačke dobi na utjecaj dobrobiti u odrasloj dobi, gdje očekujemo produktivne pojedince koji odgovorno pridonose zajednici u svim pogledima, i socijalnom i ekonomskom. Skrb o mentalnom zdravlju od najranije dobi ustvari je posredna skrb za mentalno zdravlje u starijoj. Mentalno zdravlje postavljeno je kao javnozdravstveni prioritet na globalnoj razini. Na razini svijeta, 10 – 20 % djece i adolescenata doživi neki mentalni poremećaj, pri čemu polovica svih mentalnih poremećaja započinje u dobi od 14 godina, a tri četvrtine do sredine 20-ih godina života. Govoreći o mentalnom zdravlju kao socijalnoj stvarnosti govorimo o socijalnom problemu koji je potrebno rješavati na razini društva u smjeru prikladnosti, razrješenju konfuzije i izgradnji perspektive. Konferencija daje pregled stanja/prepreka/rješenja za ulaganja u zdravlje, pregled dokumenta temeljnih EU i nacionalnih politika mentalnog zdravlja i politike za djecu i mlade te problematiku definiranja i praćenja stanja mentalnog zdravlja. Ulaganje u mentalno zdravlje djece i mladih na području Republike Hrvatske i dalje je na nedovoljnoj razini za postizanje veće razine uspjeha, kao i u nekim drugim EU zemljama, te još neujednačeno, što bi se izbjeglo izradom europske/nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja.
Osim vođenja rasprave, moderator je aktivno sudjelovao u raspravi i uključivanju publike. Publiku su činili predstavnici županije i grada, oblikovatelji i donositelji odluka, zdravstvenih ustanova i centara za socijalnu skrb, odgojnoobrazovnih institucija, civilnog društva, novinari, umirovljenici, studenti, učenici itd.) koji su bili uključeni u raspravu te na kraju imali priliku postaviti i dodatna pitanja (15 minuta).
Građani su pitali:
Europska komisija će u lipnju objaviti dugo najavljivanu europsku strategiju mentalnog zdravlja. Što očekujete da će strategija ponuditi državama članicama i može li ona riješiti problem porasta oboljenja od mentalnih bolesti? Koje su poznate inicijacije/platforme za zaštitu mentalnog zdravlja? Kako pridonijeti boljoj i učinkovitijoj upotrebi podataka i informacija za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju međusektorskih usluga, kao i usluga za promicanje i prevenciju mentalnog zdravlja usmjerenih na klijenta/korisnika?; S obzirom na posljedice pandemije, zdravstvenu i ekonomsku krizu očekuje se da će se potreba za mentalnim zdravljem i psihosocijalnom podrškom znatno povećati u sljedećim mjesecima i godinama. Ulaganje u programe mentalnog zdravlja na svim razinama sada je važnije nego ikad prije. Postoji li raskorak u liječenju na razini EU zemalja i na globalnoj razini?; U istraživanju o mentalnom zdravlju mladih u Hrvatskoj gotovo svaka deseta osoba od 16 godina izjavila je da je pokušala samoubojstvo barem jednom u životu. Koje su, po vama, najveće slabosti/propusti našeg sustava kada govorimo o skrbi za mentalno zdravlje mladih ljudi?; Članica ste posebnog odbora za pandemiju bolesti COVID-19 u Europskom parlamentu, koji je trenutačno u fazi donošenja izvješća o stečenim iskustvima tijekom pandemije i preporukama za buduće krize. Bavi li se to izvješće i utjecajem koji je pandemija bolesti COVID-19 imala na pogoršanje mentalnog zdravlja Europljana? I drugim uzrocima, sigurno ih ima?; Kako mentalnu bolest učiniti vidljivom?; Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, mreža Europske komisije Youth Wiki objavila izvješće „Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na mentalno zdravlje mladih – odgovori javnih politika u državama članicama”. Izvješće definira glavne čimbenike koji su utjecali na mentalno zdravlje mladih tijekom pandemije i donosi detaljan pregled politika, inicijativa i programa uspostavljenih za njihovo rješavanje. U izvješću su navedeni i primjeri dobre prakse za potporu mentalnom zdravlju mladih, kao i prijedlozi budućeg smjera u donošenju javnih politika. Koji su to? U Hrvatskoj ima li takvih primjera? Što je Psihošpancir?
