Komisija je danas objavila prve brojke o smrtnim slučajevima na cestama 2022. Prošle godine, kad se gustoća prometa nakon pandemije vratila na prijašnje razine, u prometnim nesrećama poginulo je oko 20 600 osoba, 3 % više nego 2021. Međutim, to je 2000 smrtnih slučajeva manje (10 % manje) u usporedbi s pretpandemijskom 2019. Cilj EU-a i UN-a je prepoloviti broj smrtnih slučajeva do 2030.
Različiti trendovi u državama članicama
Broj smrtnih slučajeva na cestama EU-a u 2022. povećao se za 3 % u odnosu na prethodnu godinu, što se djelomično može objasniti i povećanjem gustoće prometa nakon pandemije. Važno je napomenuti da su brojni pozitivni pomaci ostvareni tijekom razdoblja pandemije bolesti COVID-19 (uključujući smanjenje za 17 % od 2019. do 2020.) sačuvani. U usporedbi s 2019. broj poginulih u 2022. smanjio se za 10 %.
Međutim, napredak je vrlo neujednačen među državama članicama. Najveća smanjenja, veća od 30 %, zabilježena su u Litvi i Poljskoj, a i Danska je zabilježila pad od 23 %. S druge strane, u posljednje tri godine broj poginulih na cestama u zemljama kao što su Irska, Španjolska, Francuska, Italija, Nizozemska i Švedska ostao je prilično stabilan ili se povećao¹ .
Ukupni poredak prema stopama smrtnih slučajeva nije se znatno promijenio od stanja prije pandemije, tako da su ceste i dalje najsigurnije u Švedskoj (21 smrtni slučaj na milijun stanovnika) i Danskoj (26/milijun), a Rumunjska (86/milijun) i Bugarska (78/milijun) zabilježile su 2022. najviše stope. Prosjek EU-a bio je 46 poginulih na cestama na milijun stanovnika.
Najpogođenije skupine
Na temelju dostupnih podataka iz 2021. (detaljni podaci za 2022. još nisu dostupni) za cijeli EU 52 % smrtnih slučajeva u cestovnom prometu zabilježeno je na ruralnim cestama, 39 % u gradskim područjima, a 9 % na autocestama. Tri četvrtine poginulih na cestama (78 %) bili su muškarci. Putnici u automobilu (vozači i putnici) činili su 45 % svih poginulih na cestama, pješaci 18 %, korisnici motornih vozila na dva kotača (motocikli i mopedi) 19 %, a biciklisti 9 % ukupnog broja smrtnih slučajeva.
U gradskim područjima postoci se znatno razlikuju i nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu (pješaci, biciklisti i korisnici motornih vozila na dva kotača) čine nešto manje od 70 % ukupnog broja smrtnih slučajeva. Većina smrtnih slučajeva na gradskim cestama žrtve su sudara u kojima sudjeluju automobili i kamioni, što naglašava potrebu za poboljšanjem zaštite nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu.
Iako je povećani udio biciklista u kombinaciji mobilnosti u mnogim državama članicama vrlo dobrodošao, trend broja biciklista koji ginu na cestama EU-a ozbiljan je razlog za zabrinutost. To je jedina skupina sudionika u cestovnom prometu za koju nije zabilježen znatan pad broja smrtnih slučajeva tijekom posljednjeg desetljeća, posebno zbog nedostatka dobro opremljene infrastrukture. Na primjer, preliminarni podaci iz Francuske za 2022. pokazuju povećanje broja smrtnih slučajeva među biciklistima od 30 % u odnosu na 2019.
Kontekst
EU si je 2018. postavio cilj smanjenja broja poginulih na cestama, a prvi put i teško ozlijeđenih, za 50 % do 2030. To je utvrđeno u Komisijinu strateškom akcijskom planu za sigurnost na cestama i okviru politike EU-a za sigurnost na cestama za razdoblje 2021. – 2030., u kojima su također utvrđeni ambiciozni planovi da se broj poginulih na cestama do 2050. smanji na nulu („vizija nula”).
Sigurnost na cestama jedan je od glavnih elemenata nedavnih političkih inicijativa EU-a u području mobilnosti, kao što su Strategija za održivu i pametnu mobilnost, Komisijin prijedlog revizije Uredbe o mreži TEN-T i okvira za urbanu mobilnost.
EU ima vodeću ulogu u Drugom desetljeću djelovanja za sigurnost na cestama, koje je UN u kolovozu 2020. proglasio za razdoblje 2021. – 2030.
U narednim tjednima Komisija će predstaviti paket prijedloga o sigurnosti na cestama kako bi se europske ceste na više načina učinile još sigurnijima.
Više informacija
Detaljniji statistički podaci o sigurnosti na cestama za 2022.
Broj poginulih na cestama na milijun stanovnika – preliminarni podaci za 2022.
| Broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika | % promjene u 2022. u usporedbi s: | ||||||
| 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | 2021. | 2019. | prosjek za 2017. – 2019. | |
| EU-27 | 51 | 42 | 45 | 46 | 3 % | -10 % | -11 % |
| Belgija | 56 | 43 | 45 | 52 | 16 % | -7 % | -3 % |
| Bugarska | 90 | 67 | 81 | 78 | -5 % | -15 % | -17 % |
| Češka | 58 | 48 | 50 | 50 | -1 % | -15 % | -15 % |
| Danska | 34 | 28 | 22 | 26 | 18 % | -23 % | -15 % |
| Njemačka | 37 | 33 | 31 | 34 | 9 % | -8 % | -12 % |
| Estonija | 39 | 44 | 41 | 38 | -9 % | -4 % | -10 % |
| Irska | 29 | 30 | 27 | 31 | 14 % | 11 % | 9 % |
| Grčka | 64 | 54 | 57 | 58 | 1 % | -11 % | -13 % |
| Španjolska | 37 | 29 | 32 | 36 | 12 % | -2 % | -5 % |
| Francuska | 50 | 39 | 45 | 49 | 11 % | 0 % | -2 % |
| Hrvatska | 73 | 58 | 72 | 71 | -6 % | -7 % | -13 % |
| Italija | 53 | 40 | 49 | 53 | 9 % | -2 % | -5 % |
| Cipar | 59 | 54 | 50 | 42 | -16 % | -27 % | -26 % |
| Latvija | 69 | 73 | 78 | 60 | -24 % | -15 % | -19 % |
| Litva | 67 | 63 | 53 | 43 | -19 % | -35 % | -35 % |
| Luksemburg | 36 | 42 | 38 | 40 | 8 % | 18 % | -6 % |
| Mađarska | 62 | 47 | 56 | 56 | -1 % | -10 % | -13 % |
| Malta | 32 | 21 | 17 | 50 | 189 % | 63 % | 47 % |
| Nizozemska | 34 | 30 | 29 | 35 | 20 % | 4 % | 7 % |
| Austrija | 47 | 39 | 41 | 41 | 2 % | -11 % | -11 % |
| Poljska | 77 | 66 | 59 | 51 | -14 % | -34 % | -33 % |
| Portugal | 67 | 52 | 54 | 63 | 16 % | -5 % | -2 % |
| Rumunjska | 96 | 85 | 92 | 86 | -8 % | -12 % | -14 % |
| Slovenija | 49 | 38 | 54 | 40 | -25 % | -17 % | -14 % |
| Slovačka | 50 | 45 | 45 | 46 | 0 % | -8 % | -8 % |
| Finska | 38 | 40 | 41 | 34 | -16 % | -10 % | -18 % |
| Švedska | 22 | 20 | 20 | 21 | 5 % | 0 % | -17 % |
| Švicarska | 22 | 26 | 23 | 31 | 35 % | 44 % | 25 % |
| Norveška | 20 | 17 | 15 | 23 | 55 % | 15 % | 16 % |
| Island | 17 | 22 | 24 | 24 | 0 % | 50 % | -33 % |
Podaci za 2022. temelje se na privremenim podacima za većinu zemalja i bit će podložni manjim izmjenama kad se objave finalni podaci u jesen 2023. Procjene za 2022. obuhvaćaju cijelu godinu i sve ceste i odnose se na smrtne slučajeve u razdoblju od 30 dana, ali se za sljedeće zemlje temelje na djelomičnim podacima: Njemačka i Grčka (za 11 mjeseci), Belgija i Mađarska (za 9 mjeseci), Španjolska (ruralne ceste), Nizozemska (djelomični podaci; osim toga, smrtni slučajevi koje je evidentirala policija ne prijavljuju se u oko 10 – 15 % slučajeva), Portugal (smrtni slučajevi unutar 24 sata), Švicarska (6 mjeseci). Nema podataka za Lihtenštajn za 2022.
Podaci za 2022. uspoređuju se s tri vremenska razdoblja: 2021. (prethodna godina), 2019. (početna godina za cilj od 50 % manje poginulih do 2030.) i prosjek za razdoblje 2017. – 2019. (kako bi se uzele u obzir fluktuacije u malim zemljama). U tablici se razlike u postocima odnose na apsolutni broj smrtnih slučajeva, a ne na broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika.
Statistički podaci o sigurnosti na cestama za 2022.:
Izvor: CARE (baza podataka EU-a o prometnim nesrećama)
Zeleno: Broj smrtnih slučajeva
Plavo: cilj EU-a za 2030.