Kako bi poboljšala pripravnost i odgovor EU-a na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) prijetnje, Komisija u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i Europskog tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) stvara strateške rezerve za odgovor na takve situacije. Hrvatska, Francuska i Poljska danas su se pridružile Finskoj u skladištenju zaliha sustava rescEU u ukupnoj vrijednosti od 545,6 milijuna eura.
Rezerve će uključivati protuotrove, antibiotike, cjepiva, sedative i profilaktičko liječenje te posebnu opremu za odgovor na KBRN prijetnje kao što su detektori i zalihe za dekontaminaciju te osobna zaštitna oprema (primjerice plinske maske i zaštitna odijela).
Stvaranje četiriju sustava zaliha dokaz je međusektorske suradnje tijela EU-a nadležnih za zdravlje i civilnu zaštitu. Nakon stvaranja sustava zaliha, države članice moći će zatražiti mobilizaciju relevantnih zaliha putem Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije (ERCC).
Istodobno je Komisija upravo objavila dodatni poziv na podnošenje prijedloga ukupne vrijednosti od 636 milijuna eura, koji je ovaj put usmjeren na odgovor na pojavu patogena s potencijalom pandemije, KBRN prijetnje i antimikrobnu otpornost.
Kontekst
Ljudi mogu biti izloženi KBRN agensima uslijed nenamjernih katastrofa (npr. curenje kemijskih postrojenja, incident u nuklearnoj elektrani, širenje zarazne bolesti) ili namjernih incidenata (npr. teroristički napad). Nadalje, ruska ratna agresija na Ukrajinu dodatno je naglasila potrebu za stvaranjem strateških zaliha ključnih medicinskih protumjera i opreme za odgovor na KBRN prijetnje kako bi se zaštitili građani EU-a, posebno u slučaju KBRN napada ili nesreća.
U okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu mobilizirana je oprema iz 26 država članica i iz postojećih strateških rezervi sustava rescEU. To uključuje kemijske detektore, radiometrijsku opremu, osobnu zaštitnu opremu i opremu za dekontaminaciju, kao i terapeutike kao što su tablete kalijeva jodida i protuotrovi.
Međutim, pandemija je istaknula nedostatak rezervnih kapaciteta za osnovne medicinske protumjere, kao što je osobna zaštitna oprema. Nove prijetnje kao što je koronavirus, ali i KBRN incidenti, mogu preopteretiti sposobnost za uzajamnom pomoći država članica EU-a, osobito ako se više europskih zemalja istodobno suoči s istom vrstom katastrofe.
Zalihe nadziru Glavna uprava za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (ECHO) i Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA).
HERA je ključni stup europske zdravstvene unije i temeljno sredstvo za jačanje odgovora i pripravnosti EU-a na zdravstvene krize. Glavni je cilj HERA-e osigurati razvoj, proizvodnju, nabavu i pravednu distribuciju ključnih medicinskih protumjera kako bi se uklonili svi mogući nedostaci u njihovoj dostupnosti i pristupačnosti.
HERA je u srpnju 2022. predstavila prioritetni popis triju najvećih prijetnji zdravlju koje zahtijevaju koordinaciju mjera na razini EU-a u kontekstu medicinskih protumjera. Te tri prijetnje s potencijalom širenja među državama članicama su: (1) patogeni s visokim pandemijskim potencijalom, (2) kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje i (3) prijetnje koje proizlaze iz antimikrobne otpornosti. Sadašnje uspostavljanje strateških rezervi izravan je odgovor na drugu utvrđenu prijetnju. Sustav rescEU omogućuje dodatnu razinu zaštite i osigurava brži i sveobuhvatniji odgovor na katastrofe. Rezerve sustava rescEU u potpunosti financira EU, a Europska komisija, u bliskoj suradnji sa zemljama u kojima se skladišti oprema, nadzire njihovu upotrebu. U hitnim situacijama strateške pričuve sustava rescEU upotrebljavaju se za pružanje pomoći prvenstveno državama članicama EU-a i državama sudionicama Europskog mehanizma za civilnu zaštitu.
Više podataka
Izvješće o stanju zdravstvene pripravnosti
Informativni članak o Izvješću o stanju zdravstvene pripravnosti i plan rada HERA-e
Informativni članak o sustavu rescEU-u
Informativni članak o Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu
Citati:
Zahvaljujem sve četiri države članice na predanom jačanju otpornosti EU-a na KBRN prijetnje. Ruska ratna agresija na Ukrajinu vrlo jasno ukazuje na potrebu za poboljšanjem pripravnosti EU-a na KBRN prijetnje osiguravanjem primjerenog i učinkovitog odgovora na razini EU-a u okviru sustava rescEU.
Janez Lenarčič, povjerenik za upravljanje kriznim situacijama, 20. veljače 2023.
Današnjim KBRN zalihama u okviru sustava rescEU, koje financira Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize, ojačat će se zdravstvena sigurnost i pripravnost EU-a. Utvrdili smo da je KBRN prioritetna prijetnja zdravlju za koju se treba pripremiti na razini EU-a. Medicinske protumjere moraju biti dostupne brzo ako se ostvare kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje. To je ključan dio snažne europske zdravstvene unije.
Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, 20. veljače 2023.