Budućnost EU-a: Zastupnici većinom pozdravili Komisijin prijedlog za paket oporavka  

Predsjednica Komisije na plenarnoj je sjednici predstavila paket vrijedan 750 milijardi eura kao dio revidiranog dugoročnog proračuna EU-a.

Nakon izlaganja predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, u ime predsjedateljice Vijećem EU-a državna tajnica Nikolina Brnjac obećala je kako će Hrvatska raditi zajedno s državama članicama na brzom zaključivanju pregovora s Parlamentom o novom paketu.  Potom su se o prijedlogu Komisije očitovali čelnici klubova zastupnika (pojedinačne izjave pogledajte odabirom  poveznice s imenom zastupnika).

„Europska solidarnost je opet tu i otvaramo novo poglavlje za EU”, rekao je Manfred Weber (EPP, Njemačka). Novi novac treba potrošiti na svježe ideje, a ne na stare probleme u Europi. „Solidarnost ide ruku pod ruku s odgovornošću”, stoga mora biti jasno kako će se novac vratiti, rekao je Weber, te zatražio nova vlastita sredstva, ustrajući na tome da digitalni divovi plate svoj dio.

Iratxe García Perez (S&D, Španjolska) zahvalila je Ursuli von der Leyen na ambicioznom prijedlogu i na tome što je EP-u dala „ulogu koju zaslužuje” u izradi paketa za oporavak. Upozoravajući da je u pitanju opstanak europskog projekta, pozvala je Vijeće da usvoji novi višegodišnji financijski okvir (VFO) kvalificiranom većinom kako bi se izbjeglo da se Europu drži „taocem četiriju država članica koje daju prednost odgovoru na nacionalnoj razini, a ne na europskoj”.

„To je prekretnica, dosad nezabilježena u povijesti Europe”, rekao je Dacian Ciolos (Renew, Rumunjska). „VFO i plan za oporavak moraju se usredotočiti na budućnost”, uz Zeleni plan i digitalni plan kao sastavnice, rekao je. „Možemo se razlikovati u nekim pojedinostima, ali zaista pozdravljam ovaj pristup”, rekao je, podsjećajući države članice da „EU nije bankomat. Solidarnost dolazi s određenim vrijednostima”.

Jörg Meuthen (ID, Njemačka) odbio je prijedlog paketa kao „potpuno pogrešan i besmislen”, te bez odgovarajuće pravne osnove i bez odgovornosti ili gospodarskog smisla. Komisija želi potrošiti novac „kao da nikad neće doći sutra”. To je visoka cijena za europske porezne obveznike, zaključio je.

Ska Keller (Zeleni, Njemačka) je izjavila: „Ne smijemo ponoviti velike pogreške iz prošlosti i prisiljavati zemlje na štednju i slijepe ideologije tržišta”, upozorila je. „Umjesto toga moramo osigurati promišljeno ulaganje novca u projekte koji će dugoročno pomoći, stvoriti radna mjesta i spasiti naš planet.”

Johan van Overtveldt (ECR, Belgija) je rekao: Ako želimo odobriti zajmove i bespovratna sredstva, moraju postojati jasni uvjeti. Novac treba ići tamo gdje je najpotrebniji, a za naša poduzeća moraju postojati sigurnosni mehanizmi. Osobe koje rade i štede ne bi trebale biti „isporučitelji” za te programe.

„Umjesto da napravi jasan rez u odnosu na dogme iz prošlosti“, plan za oporavak staje na pola puta, kazala je Manon Aubry (GUE/NGL, Francuska). Pozdravljajući nove prijedloge o vlastitim sredstvima, pozvala je na otpis kriznog duga, izravne trajne zajmove državama članicama, a tu potporu trebalo bi uvjetovati osjetljivošću na socijalna pitanja.

Komisija je predstavila i svoj prilagođeni Program rada za 2020., u kojem će se dati prednost mjerama potrebnima za poticanje oporavka i otpornosti Europe.

Idući koraci

Parlament i Vijeće raspravljat će o novim prijedlozima i odlučiti o njihovu konačnom obliku u predstojećim pregovorima.

Prethodna objava
Pregovarači EP za drugoročni proračun EU-a
Sljedeća objava
Budućnost Europe: oporavak uz novi instrument Komisije
Izbornik