U današnjim vijestima saznajte više o napretku u provedbi Europske strategije za cjepiva, o Komisijinom izvješću o strateškim predviđanjima te o rezultatima najnovije studije Zajedničkog istraživačkog centar pod nazivom Fosilne emisije CO2:
Ø Koronavirus: Komisija dovršila portfelj cjepiva nakon razgovora sa šestim proizvođačem
Europska komisija danas je zaključila preliminarne razgovore s proizvođačem BioNtech-Pfizer o kupnji mogućeg cjepiva protiv bolesti COVID-19. BioNTech-Pfizer šesti je u nizu proizvođača s kojima je Komisija zaključila razgovore (Sanofi-GSK 31. srpnja, Johnson & Johnson 13. kolovoza, CureVac 18. kolovoza i Moderna 24. kolovoza). Prvi ugovor, potpisan s proizvođačem AstraZeneca, stupio je na snagu 27. kolovoza.
Predviđeni ugovor s proizvođačem BioNTech-Pfizer omogućio bi svim državama članicama Unije da kupe cjepivo, doniraju ga zemljama s nižim i srednjim dohotkom ili ga preusmjere u druge europske zemlje. Ugovornim okvirom Komisije predviđena je početna kupnja 200 milijuna doza cjepiva u ime država članica Unije, uz mogućnost kupnje dodatnih 100 milijuna doza, koje će se isporučiti nakon što se dokaže da je cjepivo sigurno i djelotvorno protiv bolesti COVID-19.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: „S radošću objavljujem da smo zaključili razgovore s proizvođačem BioNTech-Pfizer o početnoj kupnji 200 milijuna doza budućih cjepiva protiv koronavirusa. To je već šesti proizvođač farmaceutskih proizvoda s kojim smo u rekordnom roku dovršili razgovore ili potpisali sporazum o mogućem cjepivu. Naši izgledi za razvoj i primjenu sigurnog i učinkovitog cjepiva, u Europi i u ostatku svijeta, veći su no ikad. Da bismo koronavirus pobijedili igdje, moramo ga pobijediti svugdje.”
Povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je: „Današnje zaključenje razgovora s proizvođačem BioNTech-Pfizer važan je korak u našim nastojanjima kreiranja otpornog i raznolikog portfelja kandidata za cjepiva. To je bio i cilj Unijine strategije za cjepiva, koji sada ostvarujemo. Nadamo se da će rad na tim kandidatima za cjepivo dovesti do sigurnog i učinkovitog cjepiva protiv bolesti COVID-19 koje će nam pomoći da suzbijemo pandemiju.”
BioNTech je njemačko poduzeće koje zajedno s američkim poduzećem Pfizer razvija novu vrstu cjepiva na temelju molekula glasničke RNK (mRNK). Glasnička mRNK ima ključnu ulogu u biologiji čovjeka jer stanicama u tijelu prenosi upute o stvaranju bjelančevina za sprečavanje ili borbu protiv bolesti.
Danas zaključeni preliminarni razgovori trebali bi rezultirati sporazumom o prethodnoj kupnji koji bi se financirao iz Instrumenta za hitnu potporu, u kojemu su sredstva namijenjena za potencijalna cjepiva različitih profila i različitih proizvođača.
Kontekst: Današnji završetak preliminarnih razgovora s poduzećima BioNTech i Pfizer važan je korak prema sklapanju sporazuma o prethodnoj kupnji, a time i provedbi Europske strategije za cjepiva, koju je Komisija donijela 17. lipnja 2020. Ta je strategija usmjerena na osiguravanje visokokvalitetnih, sigurnih, djelotvornih i cjenovno prihvatljivih cjepiva za sve europske građane u roku od 12 do 18 mjeseci. Komisija u tu svrhu zajedno s državama članicama sklapa sporazume o prethodnoj kupnji s proizvođačima cjepiva, na temelju kojih se cjepivo rezervira odnosno države članice stječu pravo na kupnju određenog broja doza cjepiva po određenoj cijeni kad cjepivo postane dostupno.
Europska komisija riješena je osigurati da cjepivo dobije svatko kome je potrebno, ne samo u Europi, nego u cijelom svijetu. Nitko neće biti siguran dok svi ne budemo sigurni.
Zato je pod okriljem globalnog odgovora na koronavirus, globalnog djelovanja za univerzalni pristup testiranju, liječenju i cjepivima protiv koronavirusa i globalni oporavak, od 4. svibnja 2020. prikupljeno gotovo 16 milijardi eura. Više informacija možete pronaći ovdje.
Ø Komisija objavila prvo izvješće o strateškim predviđanjima: puta prema otpornijoj Europi
Europska komisija danas je donijela svoje prvo izvješće o strateškim predviđanjima, u kojem se nastoje definirati novi izazovi i utvrditi mogućnosti za bolje usmjeravanje strateških odluka Unije. Na strateškom predviđanju temeljit će se najvažnije inicijative politike i njime će se poduprijeti oblikovanje politika i zakonodavstva otpornih na promjene.
U Izvješću za 2020. uvodi se i sveobuhvatan koncept otpornosti EU-a. U svjetlu ambicioznog Plana oporavka Europe, u izvješću o strateškim predviđanjima za 2020. otpornost EU-a razmatra se u četiri dimenzije: socioekonomskoj, geopolitičkoj, zelenoj i digitalnoj. U izvješću se za svaku dimenziju utvrđuju kapaciteti, slabosti i mogućnosti koji su postali vidljivi tijekom krize i koje treba razmotriti u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
Komisija se već dugi niz godina oslanja na predviđanja, a sada ih želi ugraditi u sva područja politike kako bi se iskoristila njihova strateška vrijednost. Prvi je primjer nedavna Komunikacija o kritičnim sirovinama u kojoj se predviđanje koristi za promicanje otvorene strateške autonomije EU-a.
Izvješće o strateškim predviđanjima za 2020. i buduća takva izvješća bit će temelj za godišnji govor o stanju Unije predsjednice von der Leyen i programe rada Komisije. Više informacija dostupno je u priopćenju za medije i u pitanjima i odgovorima.
Ø Zelena tranzicija: globalne emisije CO2 i dalje rastu, ali ne i u EU-u
Zajednički istraživački centar Komisije danas je objavio novu studiju pod nazivom Fosilne emisije CO2 za sve zemlje svijeta, ponovno potvrđujući da je EU uspio odvojiti gospodarski rast od ispuštanja emisija koje utječu na klimatske promjene. Emisije CO2 iz fosilnih goriva u državama članicama EU-a i Ujedinjene Kraljevine smanjile su se, dok se globalno povećanje emisija CO2 nastavilo u 2019., iako nešto sporijim tempom.
Od početka 21. stoljeća globalne emisije stakleničkih plinova postojano rastu. Međutim, države članice EU-a i Ujedinjena Kraljevina zabilježile su trend smanjenja emisija CO2 iz fosilnih goriva i procesa izgaranja za 3,8 % u 2019. u usporedbi s prethodnom godinom. To znači da su emisije CO2 iz fosilnih goriva u EU-u i Ujedinjenoj Kraljevini bile 25 % niže od razina iz 1990., što je najveće smanjenje među gospodarskim područjima.
Od 1990. zabilježen je i trend smanjenja emisija CO2 po stanovniku i smanjenja u odnosu na proizvodnju diljem Europe. Ta su smanjenja postignuta kombinacijom politika ublažavanja čiji je cilj dekarbonizacija energetskog sektora, industrijskog sektora i građevinskog sektora te će se i dalje nastaviti u okviru europskog zelenog plana.
Ovo su rezultati najnovijih ažuriranja baze podataka o emisijama za globalna istraživanja atmosfere (EDGAR), jedinstvenog alata koji je razvio Zajednički istraživački centar za potporu evaluaciji učinka politika i pregovorima o klimi, na temelju kojega je postavljeno mjerilo za usporedbu nacionalnih i globalnih rezultata. Više informacija dostupno je u priopćenju za medije JRC-a.