Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je online raspravu na kojoj su zastupnici u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ, EPP), Tonino Picula (SDP, S&D) i Ruža Tomašić (HKS, EKR)  analizirali odgovore Europske unije na izazove koje je nametnula godina na izmaku: od izlaska jedne države članice, preko pandemije bolesti COVID-19 do globalne krize. Ujedno su govorili o očekivanjima u idućoj godini i pitanju upravljanja gospodarskim oporavkom. Glavna zbivanja koja su obilježila godinu komentirale su i dopisnica HRT-a iz Bruxellesa Jasna Paro te urednica portala Euractiv.hr Tea Trubić Macan.

Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) govorio je o aktualnim pregovorima o budućim odnosima Unije i Velike Britanije, istaknuvši da su ishodi zadnjih razgovora zaključeni jačim pesimizmom nego ranije te da je pravovremeni sporazum sve manje vjerojatan, no da je Europski parlament poslao jasnu političku poruku da se razgovori trebaju nastaviti i da neće biti smetnja da se pregovor potvrdi. Dodao je da su pregovori teški i zbog nerealnih očekivanja britanske vlade, a to je da oni žele imati sve one prednosti zajedničkog tržišta koje sada ima oko 450 milijuna ljudi, a nisu spremni poštovati regulative koje bi sve sudionike na tom zajedničkom tržištu čuvali pod istim pravilima, kazavši da se radi i o „sudaru koncepcija“  – „Britanci su željeli jednostavnu ekonomsku zajednicu, bez političkih obaveza.“ Osvrćući se na godinu na izmaku, Picula je istaknuo i dvije reputacijske štete koje je EU pretrpjela – odbijanje da se Sjevernoj Makedoniji dopusti početak pregovora o članstvu u EU-u unatoč svim preduvjetima, te nedovoljno brza početna reakcija Unije u rješavanju pandemije. Dodao je da je daljnjim naporima EU ipak nadvladala početne izazove nošenja s krizom te iznjedrila dosad najveći dugogodišnji proračun i izdašna sredstva Fonda za oporavak od koronakrize, s kojima ulazimo u 2021. godinu. Istaknuo je da se za tako velika sredstva nametnula i potreba da se strogo prati kako se troše te da je takav proračun potrebno zaštititi jer Unija nije samo zajedničko tržište nego i zajednica vrijednosti. „Pravo je Europske unije da odlučuje troši li se novac na pravi način”, te je pozdravio mehanizam uvjetovanosti vladavine prava, za koji zastupnici pozivaju da se počinje primjenjivati 1. siječnja, bez odgode.

Govoreći o pandemiji, zastupnica Sunčana Glavak (HDZ, EPP) istaknula je da je Unija, unatoč početnoj reakciji koja nije u potpunosti bila koordinirana, uspješno djelovala na ovome polju, prije svega u području cjepiva: „Akcijski plan i farmaceutska strategija doneseni su krajem prošlog mjeseca, osigurali smo jednak pristup i istovremenu dostupnost sigurnog cjepiva na području Europe. Ovo je jedno od tehnološki najrazvijenijih cjepiva“, dodavši da su Komisija i Parlament promptno reagirali kako bi sredstva bila omogućena, ali da sada predstoje planovi cjepiva za svaku državu. Dodala je i da „stručnjaci naglašavaju kako do travnja ili svibnja 2021. povratak u stanje prije pandemije nije moguće i cjepivo nije konačan odgovor – bitna je solidarnost.“ Upozorila je na problem pojave cjepiva koja imitiraju dosad odobrena cjepiva, te problem dezinformacija, koji će otežati postizanje cilja da se što više građana cijepi. Zastupnica se među ostalim osvrnula i na inicijativu koju je pokrenula u svrhu zaštite potrošača, te se nada napretku u godini koja slijedi:  prestanak naplata naknade za podizanje novca na bankomatima u EU-u. „Sloboda kretanja kapitala jedan je od ključnih elemenata jedinstvenog tržišta Unije. Države članice imaju različita rješenja – u nekima je fiksna naknada, neke naplaćuju naknadu u postotku izvršene transakcije. Treba osloboditi građane takvih naknada. Borit ćemo se za  No more money roaming i nadamo se ukidanju te prakse kao što su se ukinule naknade za telefonski roaming“, zaključila je.

Zastupnica Ruža Tomašić (HKS, EKR) se kao zamjenica koordinatora u Odboru za ribarstvo referirala na pregovore s Velikom Britanijom u području ribarenja, kazavši „ Britanci bi željeli dobiti što više, a da pritom budu slobodni raditi što god žele. Ostale države članice žele da stanje bude kao i prije  – ali za Hrvatsku neće biti posljedica u ovome području ako se dogovor ne postigne.“ Vezano uz koronakrizu, dodala je da Unija mora razvijati protokole i planove za nošenje sa sličnim krizama u budućnosti – pandemija se ne može rješavati samo na nacionalnoj razini. Istaknula je da se u krizi osvijestila važnost lokalne proizvodnje i poljoprivrede, ali i da „Hrvatska ima mnoštvo neiskorištenih mogućnosti jer isključivo računa na pomoć iz fondova EU-a, ali oni su prije svega dodatna sredstva, dodatna vrijednost. Previše se oslanjamo na uvoz a premalo na vlastitu eko proizvodnju“. Osvrćući se na prioritete Unije u nadolazećem razdoblju, osobito na Zeleni plan, istaknula je da mora postojati svijest o kontekstu pandemije i prilagodba postojećim okolnostima, s manje inzistiranja na zelenim rješenjima jer je upitno mogu li se ona financirati u planiranoj mjeri i jesu li građani i poduzeća spremni na to.“ Govoreći o mehanizmu vladavine prava, poručila je da „sredstva mogu biti djelomično uskraćena samo onima koji otvoreno krše pravila o funkcioniranju Unije i  na taj način dovode ostale članice u problem ili ih izlažu određenom riziku“, ali da tumačenje vladavine prava ne smije izlaziti izvan onoga što u ugovorima piše i biti podložno idealiziranim tumačenjima.

Snimku online rasprave pogledajte na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.